Hrvatski etnički institut

              U želji da sačuvaju povijesnu baštinu Hrvata u Americi i Kanadi, franjevci su 1975. utemeljili Hrvatski etnički institut sa sjedištem u Chicagu.  Ta ustanova je osnovana doista s jednom dalekosežnom mišlju da se sve ono što je vrijedno i povezano s Hrvatima može pronaći na jednom mjestu i koristiti za istraživanja različite vrste.  Također je cilj Instituta promicanje hrvatske povijesti, kulture, knjige i baštine.

            U utemeljiteljskom programu zapisano je i sljedeće: “Glavna svrha ovom Institutu jest skupiti dokumentaciju i podatke o svim hrvatskim župama, društvima, ustanovama i pojedincima u Americi i Kanadi prvotno; a zatim nastojati taj posao proširiti i na ostale hrvatske izvandomovinske župe, društva i klubove po svijetu.

            Skupljati sve spise i dokumentaciju koja se odnosi na hrvatske iseljenike i na sami problem iseljavanja. Ta dokumentacija obuhvaća: neobjavljene radove, objavljene knjige i članke Hrvata, članke i knjige drugih pisaca koji pišu o Hrvatima i Hrvatskoj, privatne knjižnice, privatna i službena pisma i dopisivanja, koja imaju izvjesnu važnost, umjetnička djela, sportske trofeje, markice, novce, lutke, rukotvorine, fotografije, folklor, glazbala, osobne isprave kojih je važnost istekla, ali imaju dokumentarno obilježje, filmove i slično.”[9]

            Svakako, jedina hrvatska ustanova na američkom kontinentu koja je mogla otpočeti s takvom djelatnošću i koja je mogla pružiti jamstva svima onima koji bi mogli darovati vrijedne materijale bilo koje vrste Institutu, bila je Hrvatska franjevačka kustodija, kao najorganiziranija ustanova koju Hrvati imaju na američkom kontinentu.  Činjenica je da je Institut kroz ovih 25 godina uspio skupiti lijep broj materijala svih vrsta, ali najvrjedniji svakako arhiv koji čuva značajne podatke o hrvatskim župama u Americi i Kanadi.  Brojne tiskane publikacije, kao što su spomenice prigodom raznih obljetnica župa, klubova i dr., našle su prikladno mjesto u Hrvatskom etničkom institutu. Velika zasluga za skupljanje i uređenje svega ovoga pripada fra Ljubi Krasiću, koji je i trenutni upravitelj Instituta.

Institut osim arhiva ima i prilično bogatu knjižnicu (oko 12.000 knjiga i 300 različitih časopisa i novina), vrijednu ponajprije jer čuva brojne hrvatske tiskovine izišle u Americi i Kanadi.  Također se tu nalazi i etnološka zbirka te Kolekcija o Međugorju, u kojoj se čuvaju dokumenti i knjige povezani s Gospinim ukazanjima u Međugorju.  U knjižari HEI-a mogu se nabaviti vrijedna izdanja iz Domovine i iseljeništva.  Neki zamišljeni dobri projekti još nažalost nisu dovršeni, primjerice popis svih hrvatskih institucija i pojedinaca u Americi i Kanadi od šireg značenja.  Ostaje dojam da je od svih zamišljenih programa i ideja ostvaren samo jedan dio.  Ali uz sve poteškoće koje prate ovakve projekte, te uz tako mali broj osoblja koji je ovdje djelovao, ipak začuđuje koliko je vrijednih stvari ovdje načinjeno.

 Upravitelji Instituta:

fra Hrvoslav Ban 1975.-1976.

fra Ljubo Krasić       1976.-1980.

fra Dionizije Lasić 1985.-1995.

fra Ljubo Krasić 1995. -

Hrvatske izvandomovinske škole u Americi i Kanadi (HIŠAK)

              Iako ova ustanova nije bila službeni pothvat franjevačke Kustodije, ipak su mnogi franjevci u njoj sudjelovali, kao utemeljitelji, ravnatelji i učitelji u hrvatskim školama u Americi i Kanadi, pa je stoga svakako potrebno na ovome mjestu spomenuti i HIŠAK.  Kako u inozemstvu nije bilo odgovarajućih udžbenika za djecu u hrvatskim školama, a one iz Domovine bile su pune laži i pisane u jugoslavenskom i komunističkom duhu, to se osjećala snažna potreba za izdavanjem prikladnih knjiga za učenje hrvatskog jezika.  Osim toga, u većini mjesta trebalo je tek pokrenuti i osnovati hrvatske škole te ih sve povezati u neku mrežu škola, uskladiti programe poučavanja te što bolje osposobiti učitelje za tu vrlo važnu i odgovornu zadaću prenošenja hrvatskog jezika, povijesti, kulture i svijesti mlađim naraštajima.  U svemu tome najvažniju je ulogu odigrao fra Ljubo Krasić, koji je sa skupinom istomišljenika i hrvatskih intelektualaca u Americi i Kanadi 1974. godine osnovao ustanovu pod imenom Hrvatske izvandomovinske škole u Americi i Kanadi (HIŠAK).  Do 1978. u HIŠAK-u je već bilo 55 hrvatskih škola, a iste se godine u HIŠAK učlanilo i 12 škola iz Australije, pa je ime ustanove promijenjeno u Hrvatske škole Amerike-Australije-Kanade.  Od god. 1978. organiziraju se u Kanadi prvi seminari za učitelje hrvatskih škola, a 1984. i 1986. HIŠAK-ov Središnji odbor (fra Ljubo Krasić, Ante Beljo, Gojko Šušak i Vinko Grubišić) organizira i međunarodne seminare hrvatskog jezika i folklora. Tih godina u svijetu djeluje preko 100 HIŠAK-ovih škola. HIŠAK je objavio preko 20 udžbenika, priručnika i drugih pomagala za hrvatske škole, od kojih su neki doživjeli i više izdanja.

            Prema najnovijim podatcima, u Americi i Kanadi djeluje 30 hrvatskih škola, s preko 2700 učenika.[10]  Ipak, dolaskom demokracije u Hrvatskoj školama su otvorena vrata Domovine, pa one danas djeluju samostalno, koristeći često udžbenike iz Domovine, kao i one HIŠAK-ovih autora.  U svim školama hrvatska djeca - osim hrvatskog jezika - uče i hrvatska narodna kola i plesove, te u manjoj mjeri hrvatski zemljopis i povijest.

            Uz ovo valja spomenuti da u velikom broju hrvatskih župa, pa tako i onih na kojima djeluju  franjevci hrvatske Kustodije u Americi i Kanadi, djeluju i “velike” kolo grupe, sastavljene od mladih Hrvata i Hrvatica, u velikoj većini od onih koji su hrvatske plesove i kola učili dok su kao djeca pohađali u tim župama hrvatske škole.  Na taj se način nastoji koliko-toliko zadržati izvorna hrvatska kulturna baština među mlađim naraštajima, koji su rođeni u Americi i Kanadi, ali svoje korijene vuku iz raznih područja Lijepe naše.